Ovaj crtež utvrde je nastao na kraju 19. stoljeća.
Crtež je prerisao Antun Margetinac 1896. godine.
Izvorni nacrt je bio u arhivu, u Hercegovcu, u vlasništvu Petra Bajevića.


Utvrda i Grad Zdenci se prvi put spominju 1272. godine, što znači da je sama utvrda još i starija.
Godine 1363. posjeduje ih Šimun de Morochida, a nakon njega vlasnici su njegovi potomci.
Kao vlasnik Zdenaca spominje se i Moroc od Međešalje, a ugovorom iz 1490. i Donji i Gornji Zdenci postaju vlasništvo porodice Baturi. Unutar tog zdenačkog vlastelinstva nalazi se čak 10 sela.
Zdenci pod Osmanlije dolaze sredinom 16. stoljeća kada pada i Virovitica, i najisturenije turske tvrđave u Slavoniji.

1478. u gradu Zdencima (koji su u to vrijeme daleko značajniji i veći od samog Grubišnog Polja) zasjeda Hrvatski sabor. Plemići raspravljaju o obrani od Turaka te donose (do danas najpoznatiji) zaključak o načinu kako je plemstvo dužno sudjelovati u obrani.
Turci su u ovim krajevima uglavnom organizirali obranu u tvrđavama koje su osvojili pa je tako, prema zapisima, utvrda Zdenci (Szdenay) s 10 konjanika i 99 pješaka postala najjačom u Pakračkom sandžaku.
1552., Turci, nakon više od 100 godina učestalih napada, uspijevaju zauzeti Viroviticu te ubrzo zatim i Zdence, a napreduju i dalje prema zapadu

Dolaskom mađarskih kraljeva na vlast, i u ovim se predjelima događaju značajne promjene; obiteljske zajednice, uobičajene u ranosrednjovjekovnim slavenskim državama bivaju reformirane te se uvodi sustav sličan feudalnom po uzoru na Franke. 1241. i 1242. u ove krajeve upadaju Mongoli (t.j. Tatari) te kratkotrajan mir pod mađarskom krunom biva brzo zaboravljenim. Nakon odlaska Mongola bivaju sagrađeni i obnovljeni mnogi gradovi i utvrde te tako, među ostalima i, još 1272. godine prvi put spomenut grad Zdenci (Izdench, t.j. Zdencz).

Od ostataka ovih utvrda danas se ne vidi više ništa.
Na slici ispod vidi se lokacija te utvrde.


{Slika by Sonja Milobara, čija obitelj i rodbina i danas žive u blizini te lokacije, tj Gradini}

Utvrda Gornji Zdenci se nalazila na lokaciji Crni lug i bila je četvrtastog oblika, veličine 70x70 metara, a utvrda Donji Zdenci na lokaciji Zidine. Kod utvrde u Crnom lugu tradicija spominje i "veliki drveni turski most".

{U članku se kao izvor koristi knjiga "Kulturno historijski spomenici Zapadne Slavonije" autora Filipa Škiljana, te Wikipedija}

{Knjigu ustupio Zlatko Mađeruh}